O Općini

Čelić je grad i općina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 m2

Obuhvata površinu od 136,8 km² na kojoj živi 10.502 stanovnika po popisu iz 2013 godine. Sastavni dio je Tuzlanskog kantona. Graniči se na istoku sa općinom Lopare, na sjeveru sa Distriktom Brčko, na zapadu sa općinom Sreberenik i na jugu sa gradom Tuzla.
Slika 49

Administrativni, kulturni i privredni centar općine je naselje Čelić, smješten na maigstralnom putu Tuzla-Brčko na mjestu gdje se sastaju rijeke Šibošnica i Gnjica.

Ekološki razvoj je perspektiva cjelokupnog područja. Brežuljkasti i blago brdoviti obronci planine Majevice sa nadmorskom visinom 140-711 metara i umjerenom kontinentalnom klimom, predstavljaju dobre preduvjete za uzgoj voća, žitarica i povrća. Općina Čelić je posebno poznata po jagodstom voću što predstavlja brend i tradiciju ovog kraja.

Hidrografsku okosnicu općine Čelić čini rijeka Šibošnica, koja nastaje spajanjem Drijenačke rijeke i Piperke, sa svojim pritokama: Humačkim potokom, Vlaštačkim potokom, Brnjičkim potokom i riječicom Orahovicom, kao i rijeka Gnjica sa svojim pritokama: Sojičkim potokom i Čelićkom rijekom.

Rijeka Šibošnica sa svojim pritokama protiče sredinom teritorije općine Čelić gotovo cijelom dužinom i ima karakter stalnog površinskog vodotoka. Nastaje spajanjem Drijenačke rijeke i Piperke u mjestu Šibošnica.

Rijeka Gnjica dotiče iz pravca Lopara i proteže se ispod naselja Čelić.

Rijeka Šibošnica zajedno sa Gnjicom ulijevaju se u Savu.

Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Općina Čelić ima svoju historiju. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području Općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.

Stanovništvo

Općina Čelić Popis 2013. godine

Općina Čelić
godina popisa 2013 %
Bošnjaci 9.341 88,9 %
Hrvati 843 8,0 %
Srbi 192 1,8 %
Ostali  126 1,2 %
ukupno 10.502  

Naseljena mjesta

Područje Općine Čelić čine naseljena mjesta: Čelić, Brezje, Brnjik, Drijenča, Humci, Sitari, Lukavica, Miladići, Nahvioci, Ratkovići, Šibošnica, Velino Selo, Visori i Vražići.

Historija

Godine 1991.godine Općina Lopare u čijem je sastavu bio teritorij današnje općine Čelić pristupila je paradržavnoj zajednici “Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice“.

Tim činom jasno je dato do znanja šta slijedi. Privremena Skupština koju su sačinjavali Odbornici Bošnjačkog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. novembra 1991. godine donijela je Odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine opštine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Sitari, Donji Humci, Gornji Humci, Nahvioci, Šibošnica i Drijenča.

Imenovana je Izborna komisija za sprovođenje referenduma.

Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Rezultat referenduma je preko 99% za izdvajanje iz Općine Lopare i formiranje Općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini R BiH.

Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja Općine Čelić.

Na čelu tima za izradu Elaborata bio je rahmetli Abdulah Kovačević. To je bio razlog da srpski ekstremisti sa JNA mučki likvidiraju Abdulaha Kovačevića 29. novembra 1991. godine.

Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organizovan je narod i stalo se u odbranu. Tokom ratnih djelovanja, odbranjena su sva naselja osim Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. jula 1992. godine.

Ratno Predsjedništvo Općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavu civilne vlasti i zaštite života na ovom području.

U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. marta 1994. godine donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.

Obrazovanje

Na području Općine egzistiraju tri osnovne i jedna srednja škola. Najstarija i po broju učenika najbrojnija među njima jeste Javna ustanova Osnovna škola “Čelić” (nekadašnja Osnovna škola “Ahmet Kobić”), koja postoji još od davne 1886. godine. Ona je najstarija kulturna i odgojno-obrazovna institucija na području cijele Općine, mjesto u kojem su se više od cijelog jednog vijeka rađale sve značajne ideje i inicijative u vezi s kulturom ovog kraja. Njena školska biblioteka (koja je prije agresije na BiH 1992. godine imala čak 12000 knjiga) desetinama godina je bila jedina biblioteka na Općini, koja nije služila samo učenicima i zaposlenicima škole, već i svim ostalim građanima Čelića i okolnih mjesta. Javna ustanova Osnovna škola “Čelić” smještena je u centru Čelića i broji oko 600 učenika (ovaj broj je prije ratnih djelovanja bio svakako mnogo veći, te je sezao i do 1000 učenika). Nastava u ovoj školi izvodi se po NPP-u za devetogodišnje obrazovanje, a prije ratnih djelovanja u sklopu Osnovne škole “Čelić” bio je organiziran i rad predškolskog obrazovanja. Općina Čelić ima još i Osnovnu školu “Vražići” u mjestu Vražići, Osnovnu školu “Humci” u mjestu Humci i područnu školu u Šibošnici, te Mješovitu srednju školu “Čelić” u Čeliću.

Sport

0 0